Kurban-bajram ili Hadži-bajram je islamski praznik prinošenja žrtve, najznačajniji islamski blagdan. On dolazi dva mjeseca i deset dana nakon ramazana.

Muslimani širom svijeta prvog dana žrtvuju svoje najbolje životinje kao simbol spremnosti poslanika Ibrahima da žrtvuje svog sina za Boga, Bog se umiješao u posljednjem trenutku i umjesto toga dao je Ibrahimu da žrtvuje ovna.

Njihovu važnost određuje klanje kurbana – tradicija Božijeg poslanika Ibrahima, neka je mir i spas Božiji na njega, i dijeljenje kurbanskog mesa siromasima, prijateljima i komšijama.

On dolazi dva mjeseca i deset dana nakon ramazana. Kurban bajram traje četiri dana. Za ovaj blagdan očevi i majke bogato daruju svoju djecu i najmlađu rodbinu, a žene pripremaju bogat objed za goste.

Muslimani Kurban bajram dočekuju u svojim domovima, a u zoru odlaze u džamije na sabah-namaz, čekaju izlazak sunca i klanjaju bajram-namaz. Slijedi čestitanje. Zatim se posjećuju mezarluci, te se potom vraćaju u svoje domove gdje su pripreme za žrtvu Kurbana po pravilima šerijatskog prava.

Dani Hadža

Hadž je boravak nekoliko miliona muslimana u Časna mjesta Mekku i Medinu. Oni su se sa svih strana svijeta zaputili ka Časnome Hramu kako bi obavili peti stub islama -Hadž- koji im Uzvišeni Bog propisuje. Hadž je dužan obaviti svaki musliman čim stekne materijalne uslove za to.

Hadžija je Allahov gost kome se pruža prilika da mu budu oprošteni svi grijesi i zato se milioni muslimana svake godine okupe na tlu kojim je koračao Muhammed, neka je mir i spas Božiji na njega. Kurban bajram traje 4 dana.

Sama svrha kurbana je ponovo proživjeti oslobođenje zarobljavanjem sebe Božjom riječju, Njegovom voljom i Zakonom. To se najbolje vidi za vrijeme Hadža. Tada se Kurban bajram slavi u vrijeme najčvršće ujedinjenosti ljudskih duša oko zajedničkog cilja. To je događaj koji predstavlja jedinstvenu sliku jednakosti i bratstva na Zemlji.